Ove godine se u dva navrata kroz medije aktualizirala tema tzv. narodnih obveznica. Ako zanemarimo različite istupe dva ministra iste Vlade gdje jedan (Linić) govori o narodnim obveznicama općenite namjene, a drugi (Čačić) o narodnim obveznicama vezanim za određene projekte ipak ostaje pitanje opravdanosti takvog pothvata. Za razliku od uobičajene prodaje državnih obveznica u lotovima veće vrijednosti institucionalnim ulagačima, koje su prednosti takve ponude i za male ulagače? Načelno, da i mali ulagači mogu profitirati na kamatama koje država plaća za vlastito zaduživanje, no trošak takve akcije također nije zanemariv: umjesto jedne velike transakcije sada će imati desetine ili čak stotine malih, a svaku treba obraditi jednako kao i veliku. Kako se sada najavljuje ovaj će projekt biti realiziran u sljedećoj godini pa će biti zanimljivo vidjeti kako će se sve to odviti. Želimo puno sreće svima koji će u tome sudjelovati!

Točno mjesec dana nakon prvog unosa na temu obvezničkih fondova možemo jedino ustanoviti kako se očekivani trend nastavlja: neke obveznice (talijanske, španjolske, ...) postaju sve skuplji način financiranja jer moraju nuditi sve veće kamate, a nekada ni to jednostavno nije dovoljno da se proda cijelo izdanje kako je planirano. Iako su neko vrijeme uspješno odolijevale, evo i hrvatskih obveznica među rizičnijima: hrvatske obveznice sa kamatom od 7%.

21.10.2011. Obveznički fondovi su još jedan naziv za dosadno investiranje. Ako su obveznice među manje rizičnim instrumentima za ulaganje, onda su obveznički fondovi - koji imaju različite obveznice i tako su dodatno smanjili rizik - super dosadni. No, je li to baš tako? Prinosi obvezničkih fondova u ovoj godini su uglavnom manji od 1%, neki imaju do 3%, a neki su ostvarili negativni prinos odnosno gubitak. Uobičajeno se smatra kako bi prinos obvezničkog fonda trebao biti barem jednak prinosu državnih obveznica s najdužim dospijećem ili visini kamata na najduža oročenja. Kako prinosi na obveznice rastu, pa su se neke EU zemlje približile 7% kamata na obveznice koje izdaju - što se općenito smatra teško održivim na dulji rok - pitanje je kako će se to odraziti na prinose hrvatskihj obvezničkih fondova. Sve ovo postaje zanimljivo pa ćemo pratiti i nadalje.

... kao prihod ili renta u mirovini. Ili dodatna mirovina, kako hoćete.

U ovo predizborno vrijeme velikih obećanja - i navodno posljednjeg zaduživanja u ovoj godini - često se povlači pitanje mirovina pa se često može čuti kako će ovi ili oni nakon izbora povećati mirovine, ali nigdje se baš ne ističe kako će to učiniti. Za početak, hrvatski mirovinski sustav nema dovoljno novca pa se mirovine svaki mjesec dijelom isplaćuju iz proračuna.

Dalje, zamislimo da se zaposle svi nezaposleni - niti to ne bi značajno promijenilo situaciju. Također, kad bismo sad poradili na natalitetu - učinci toga bi se vidjeli za dvadesetak godina kad bi ta generacija krenula raditi. Očito, nema brzih rješenja.

Ako ćemo se sami pobrinuti za mirovinu, jedna od velikih zabluda je vjerovanje u to kako su su nekretnine najprimjereniji oblik štednje za mirovinu. Prema nekim istraživanjima, veliki broj ljudi vjeruje u to - osim ako ih tekuća kriza na tržištu nekretnina (i u svijetu i u Hrvatskoj) nije malo pokolebala.

Druga zabluda je vjerovanje u to kako će dodatni prihod uz mirovinu ostvarivati kroz neku vrstu honorarnog rada. Ova zabluda se odnosi na činjenicu da neće baš svi moći raditi - iz raznih razloga - i da nakon neke dobi nikakav dodatni rad objektivno neće biti moguć.

Zanimljivo je da se u istraživanjima koja propituju načine zbrinjavanja za mirovinu nema obveznica. Nekretnine, mirovinski fondovi, životno osiguranje, dodatno rentno osiguranje i slično još se spominje ali obveznice - nikako. Vjerujemo kako tu leži odlična prilika koja čeka da je netko prepozna i zgrabi pomažući budućim umirovljenicima, a i sebi. Vrijeme će pokazati.

Düsseldorfski financijski dnevnik Handelsblatt danas piše kako se glavni ekonomist Europske središnje banke (ECB) Jürgen Stark protivi izdavanju zajedničkih obveznica eurozone jer smatra da će to smanjiti motivaciju problematičnih zemalja da riješe svoje proračunske probleme. Ipak, analiticari procjenjuju da će ih eurozona izdati već iduće ili 2013. godine.

Stark je izjavio kako bi izdavanje zajedničkih obveznica eurozone predstavljalo "prijenos boniteta stabilnih, snažnih zemalja na zemlje sa manje solidnim državnim financijama". Zagovornici te opcije tvrde da bi barem ograničeno izdanje zajedničkih obveznica eurozone bilo logično rješenje za dužničku krizu dok kritičari upozoravaju kako bi takav potez povećao troškove zaduživanja za financijski čvrste zemlje poput Njemačke dok bi drugima omogućio daljnje zaduživanje zahvaljujuci nižoj cijeni kredita.

U osnovi, uvođenjem zajedničkih obveznica eurozone "smanjuje se poticaj za rješavanje strukturnih problema u proračunima", naglasio je glavni ekonomist ECBa, dodajući kako bi taj potez bez mnogo dublje politicke integracije tek zaliječio simptome, ali ne i uzroke problema. Kako bilo, čini se kako bi zajednička euro-obveznica bila moguće dugoročno rješenje za krizu. Euro-obveznice: spas ili ...?

Kako donosi današnji tekst sa portala Poslovni.hr navodno će konvertiranje dolarskog duga uštedjeti državnom proračunu oko 86 milijuna eura pa navodi kako će nove obveznice najvećim dijelom poslužiti za financiranje (manjka) proračuna u ostatku godine.

Tekst navodi kako je u ovo predizborno vrijeme sa dva izdanja obveznica - kunske u iznosu od 1,5 milijardi kuna i na rok od pet godina te 600 milijuna eura vrijedne 11-godišnje obveznice s valutnom klauzulom u euru - Ministarstvo financija završilo za ovu godinu planirana izdanja na domaćem i međunarodnom tržištu. Za eventualne dodatne potrebe, oslonit će se na kratkoročne instrumente - trezorske zapise. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li ova odluka o nezaduživanju kroz nova izdanja obveznica do kraja ove godine izdržati test predizbornog natjecanja. Obveznice sad i više nikad (ove godine) ...

Čudni su putevi Gospodnji, ili tako nekako. Danas Vjesnik.hr donosi članak u kojem se samo naizgled spojilo nespojivo pa dijelom citiramo: " (...) Također je zanimljiva situacija s Erste bankom. Ta bivša Riječka banka, naime, planira izdati obveznice uz 6,5 posto kamata na rok od šest godina. Iako se na prvi pogled čini čudnim da bi jedna banka posudila novac po višim kamatnim stopama od onih koje plasira na tržište, treba pojasniti da Erste mora u depozitu ostaviti svega 14 posto, a ostalo može plasirati čak i do devet puta vrijednosti obveznice. Kako se može čuti, vrijednost obveznice iznosit će najmanje 750 milijuna eura, ili oko pet milijardi kuna, što znači da Erste može maksimalno plasirati čak 45 milijardi kuna." Ovdje nema ništa čudnoga, ali to nije sve!

"Uz to, jako je zanimljiva činjenica što se kao jedan od većih kupaca tih obveznica spominju mirovinski fondovi koje će privući godišnja zarada od 6,5 posto, do sada je prosjek po godini 5,7 posto, ali s druge strane Erste će izdavanjem obveznica od ničega stvoriti prilično velik kreditni plasman, i to od novca koji građani izdvajaju za svoje mirovine. Ili jednostavnije, od mirovina građana financirat će se kreditiranje istih tih stanovnika koji će podizati kredite. Makar je moguće i da sam vlasnik iz Austrije otkupi čitavo izdanje, a time bez negativnih medijskih napisa povuče profit ostvaren u Hrvatskoj." Vrijeme će pokazati što će se dogoditi, ali svakako su obje kombinacije zanimljive."

Neobična ideja izdavanja obveznice EU, zapravo paneuropske obveznice koja bi pomogla slabijim članicama poput Grčke ili Portugala došla je od belgijskog ministra financija Didiere Reyndersa, a tome je business.hr danas posvetio jedan svoj članak. Ideja je svakako plemenita i u duhu ujedinjene Europe ali kako se u članku ističe: "Ideja o zajedničkoj obveznici prvi je je put predložena još prošle godine, no naišla je na oštro protivljenje Njemačke, najvećeg doprinositelja u EU proračun." što naravno nije čudno. Ipak, zajednička obveznica eurozone omogućila bi financijski slabijim članicama povezivanje s onim snažnijima poput Njemačke i Francuske radi lakšeg zaduživanja na financijskim tržištima.

Obveznice i mirovina ili penzija? Veza između ovih na prvi pogled nepovezanih pojmova doista postoji. Naime, zahvaljujući današnjem relativno razvijenom financijskom sektoru u Hrvatskoj razne vrste obveznica kroz različite financijske proizvode osiguravaju isplatu (državnih i privatnih) mirovina. Računate na (ili možda već primate) svoju mjesečnu rentu od police osiguranja života i mislite da to nema veze sa vama i obveznicama? Ima, jer većina imovine od klasičnih polica osiguranja života je uložena u neku vrstu ili izdanje državnih obveznica! Nije to jedini slučaj, slično je i sa ulaganjima mirovinskih fondova. Obveznice i mirovina ...

Obveznice RH su državne obveznice Republike Hrvatske i kao takve nude veliku sigurnost ulaganja uz odgovarajući prinos. Lako je vidjeti da se kroz vrijeme prinos na izdanja obveznica RH stalno povećavao gledajući samo godišnje kamatne stope, ne i druge parametre tipa diskont kod izdavanja i slično. Obveznice Republike Hrvatske (RH) ...

Obveznice i obveznički fondovi daju dodatnu diverzifikaciju i disperziju ulaganja nego izravno investiranje u različite vrste i ročnost obveznica. Pritom nude jednake pogodnosti i prinose kao i izravno ulaganje u pojedinačna izdanja obveznica, ali uz još manji rizik ulaganja. Također obveznički fondovi daju i dodatnu dimenziju likvidnosti utoliko što npr. ne morate prodavati svoje obveznice ili lotove obveznica (često i uz popust/diskont) da biste došli do gotovine, već samo povučete udjele iz obvezničkog fonda. Obveznice i obveznički fondovi ...

Obveznice ili dionice, pitanje je sad. Osnovno pravilo ulaganja je jednostavno: na dulji rok - veći rizik donosi veću dobit, a manji rizik donosi manju dobit. Obveznice i obveznički fondovi nikako nisu izuzetak. Utoliko dilema "dionice ili obveznice" zapravo postaje izbor "dionice i obveznice", samo je pitanje "koliko?". Odgovor ovisi o mnogim faktorima (npr. životnoj dobi, otpornosti na rizik, itd.) pa će ovaj mali test pokazati kako već sama starosna dob utječe na moguću odluku. Obveznice ili dionice?

Obveznice i vrste obveznica su samo naizgled dosadno pitanje. Pa, zar nije svaka obveznica ista? Nije, ima ih svakakvih. Ukratko obveznice info: obveznica je dužnički vrijednosni papir odnosno vrijednosnica sa fiksnim prinosom. Obveznice izdaju države (državne obveznice), lokalne uprave (municipalne obveznice) i poduzeća (korporativne obveznice) kako bi prikupili financijska sredstva uz povoljnije uvjete nego npr. klasični krediti. Kako su kao instrument ulaganja relativno slabo poznate prosječnim ulagačima, često puta dobijamo temeljna pitanja, no i to će sa vremenom promijeniti. Obveznice i osnove obveznica ...